asd
asd Vlaški Mozaik

Skandal sa predajom zahteva za rumunsko državljanstvo u istočnoj Srbiji na osnovu “nepostojećih” zasluga


Tokom poslednjih meseci pri rumunskom ministarstvu unutrašnjih poslova pojavio se veliki broj predatih zahteva za rumunsko državljanstvo iz Srbije. Ovi zahtevi su stigli na verifikaciju u rumunsko ministarstvo pravde i ministarstvo spoljnih poslova. U toku je proces provere, i najverovatnije odbijanja ovih zahteva. Pomenuti zahtevi predavani su najviše tokom 2015 i 2016 godine. Zahtevaoci rumunskog državljanstva u ovom slučaju, na osnovu dosadašnje pregledanih zahteva, ne ispunjavaju ni najelementarnije uslove u odnosu na zakon prema kome su predavani. Ova situacija je skandalozna zbog načina i broja predatih zahteva. Rumunsko ministarstvo soljnih poslova bio je prinuđeno da formira posebnu komisiju koja trenutno ispituje kako zahteve tako i ceo slučaj. Najviše zahteva je predavano u Kladovu, Zaječaru i Boljevcu.


U februaru 2016 godine Vlaška narodna stranka izdala je saopštenje za javnost, koje je sajt Zajednica vlaha Srbije preneo kao posebno upozorenje. Ovim saopštenjem upozoravaju se građani na moguće obmane od strane nekih fiktivnih tzv. “rumunskih” ili “vlaških” organizacija, koje su se umesto proklamovanih aktivnosti, bavile pokušajima da svoju poziciju iskoriste za sticanje materijalne koristi. Tako su ove organizacije davale lažnu nadu neinformisanim građanima da mogu dobiti rumunsko državljanstvo, nudeći pri tom posredovanje pri podnošenju zahteva uz naplatu svojih usluga. Neke od ovih organizacija su i bile registrovane samo radi materijalne koristi organizujući minorne projekte na račun rumunskog budžeta i koristeći ovakve situacije poput zainteresovanosti građana za rumunsko državljanstvo.

U ovom procesu pomenute organizacije zloupotrebile su i deo rumunskih institucija i medija dovodeći podnosioce u dodatnu zabludu.


Na našem sajtu postoji poseban odeljak u kome je ova team detaljo predstaviljena kao i upozorenja o mogućim zloupotrebama, koja su se nažalost i obistinila.



Osvrnućemo se ponovo kratko na temu i ukazati na okolnosti, kako bi zainteresovani građani izbegli buduće obmane.


Nekoliko fiktivnih tzv “rumunskih” organizacija i pojedinca od kojih  naročito  u Zječaru, Kladovu, Boljevcu, i selu Zlotu kod Bora nudile su zainteresovanim građanima "pomoć" prilikom predavanja zahteva za rumunsko državljanstvo. Ovu pomoć su naplaćivali više stotina evra bez ikakvih garancija da će iko dobiti državljanstvo. Građani su bili primamljeni uglavnom tendencioznim obrazlaganjem rumunskog zakona o mogućnosti dobijanja na osnovu posebnih zasluga. Ovaj zakon naravno postoji, i on omogućava svima da ukoliko imaju posebne zasluge u ime Rumunije, mogu dobiti rumunsko državljanstvo po prilično jednostavnoj proceduri. Međutim, ovaj zakon je veoma rigorozan i nije namenjen širokom krugu ljudi. Ta je činjenica u ovom slučaju prikrivana i tako zloupotrebljena neinformisanost podnosioca zahteva. Konkretnije, ovde su zapravo tendenciozno tumačene opcije za zasluge u očuvanju etničkog identiteta Vlaha/Rumuna u istočnoj Srbiji. Ove zasluge realno ima jako mali broj ljudi, u tom obliku da mogu zadovoljavati uslove zakona. Tako rumunsko državljanstvo po ovom zakonu nisu dobili ni predstavnici i rukovodioci rumunske crkve u Srbiji, vlaških/rumunskih organizacija, kao i vlaških/rumunskih političkih partija  u severoistočnoj Srbiji, koji se godinama čak decenijama bave ovim poslovima i imaju velike zasluge od kojih su mnoge potvrđene i dobijenim odlikovanjima od strane rumunskih vlasti.


Pojedinci koji su vodili ovu kampanju masovne predaje zahteva za dvojnim rumunsko-srpskim državljanstvom, takođe nemaju rumunsko državljanstvo, što bi samo po sebi trebalo da kod eventualnog podocioca izazove sumnju. Pa ipak, većina građana je u ovaj rizik ušla bez mnogo razmišljanja i informisanja kod nadležnih rumunskih institucija.

Indikativno je npr. da je mnogo zahteva predato u Kladovu i Negotinskoj krajni u kojoj na popisu ima jako malo izjašnjenih Vlaha a skoro uopšte nema izjašnjenih Rumuna. Što u startu postavlja pitanje smisla predavanja zahteva na osnovu posebnih zasluga u oblasti očuvanja identiteta.


Neinformisani građani su očigledno poverovali u obmanu i pristali na ovaj rizik. Predato je preko 600 zahteva od kojih ni jedan ne ispunjava ni najelementarnije uslove da bude odobren. Podnosioci zahteva su potpuno nepoznati rumunskim organima  u sferi očuvanja Vlaške/Rumunske kulture i identiteta u Severoistočnoj Srbiji, nemaju nikakv značajan doprinos u sportu, umetnosti, nauci ili bilo kom drugom domenu radi ostvarivanja prava na dvojno državljanstvo po ovom zakonu. Skoro niko se na popisima nije izjašnjavao kao Rumun ili Vlah, nisu vernici Rumunske crkve, decu ne upisuju na časove matenjeg rumunskog jezika u školi i sl. Jasno je da se radi o osobama bez ikakve veze sa rumunskom zajednicom i rumunskim/vlaškim identitetom.


Skoro nijedan podnosioc nije član Vlaške narodne stranke niti je dao bilo kakav doprinos političkim interesima vlaške zajednice, što je jedan od najbitnijih uslova da bi se doprinos u sferi očuvanja identiteta uopšte razmatralo. Politički doprinos jeste jedan od ključnih u omogućavanju da Vlaška zajednica iskaže svoje interese, međutim, paradoksalno među podnosiocima ima mnogo onih koji su pripadnici političkih opcija koje se  bore protiv vlaške zajednice i sprečavaju da se očuva i izbori za svoje interese. Tako među podnosiocima ima mnogo pripadnika Socijalističke paritje Srbije, Pomagača pokreta Boška Ničića, članova i simpatizera Demokratke stranke, LDP-a ili SDS-a Borisa Tadića koji su poznate kao antivlaške opcije, i stranke sa jakim antivlaškim tj antirumusnkim aktivnostima. Generalno u odnosu na Vlašku zajednicu zapravo sprovode i antigrađansku politiku bez obzira na njihove stavove. Među podnosiocima je takođe i mnogo doušnika kriminalizovanih srpskih službi bezbednosti, ali nema iskrenih promotera očuvanja vlaškog/rumunskog identietata.


Zašto je politički doprinos najbitniji? Jednostavno zato što jedino kroz političko delovanje u opštinskim organima vlasti vlaška zajednica može ostvariti svoje društvene interese odnosno da preko učešća u lokalnoj vlasti inicira projekte kojim bi omogućila svoj opstanak. Ostale političke parije nemaju interes da pomognu te su Vlasi prepušteni stihiji. Bez političkih predstavnika u lokalnoj ali i republičkoj vlasti, vlaška zajednica nema šanse na sistemsko očuvanje te su ostali doprinosi minorni. Tako nije dovoljno da neko bude član neke organizacije, da ima određene aktivnosti ili čak i da se vodi neku vlašku organizaciju. Ovde se međutim zloupotrebom ide u drugu krajnjost te ima slučajeva da su pojedinci i registrovali sopstvene vlaške organizacie zato što su bili lažno ohrabrivani da će tako lakše dobiti dvojno držvljanstvo što naravno nije moguće.


U severoistočnoj Srbiji stanje u pogledu građanskih prava Vlaha/Rumuna, je veoma loše, Vlasi u 21-Veku još uvek u školi nemaju pravo  na učenje o sopstvenoj istoriji, jeziku, kulturi. Njima se nameće kao maternjei službeni srpski jezik, a umesto njihove rumunske crkve bivaju naterani da idu u srpsku, jer vlasti onemogućavaju rad rumunske /vlaške crkve. Vlasima nije dozvoljeno da svoj jezik koriste kao službeni, da imaju sopsvena vlaška imena i sl. Ukratko onemogućena su im neke osnovna civilizacijska prava što je za Srbiju velika sramota. Umesto toga država kreira lažne opcije, lažne vlaške partije, lažno vlaško pismo, preko medija ubeđuje javnost da Vlasi nemaju pismo pa ne mogu imati ni jezik u školama, i sl. Uzgred, Vlasima je “prirodno pismo” latinica budući da je vlaški jezik romanskog(latinskog) porekla. Pošto da se ovde ne radi o nekim modernim građanskim pravima već više o civilizacijskim koja su sticana jako dug vremenski period daleko pre postojaja današnjih građanskih država, Vlasi su većinu ovih prava imali u Otomanskoj imepriji. Njima su ova prava oduzimana nakon raspada Otomanske imperija u toku poslednjih 200 godina, stvaranjem nacionalnih država u okruženju u kojima su Vlasi ostali manjina, dok matične vlaške kneževine ali i kasnije formirana Rumunija nisu našle načina da ih zaštite.

Socijalistička partija Srbije je preuzela Vlaški nacionalni savet i stopirla sve akcije na očuvanju Vlaške kulture, stvarajući od tog tela propagandu mašinu za dezinformisanje vlaške populacije. U ovom okruženju funkcioniše vlaška zajednica danas. Te je politički doprinos u organizovanju vlaške zajednice ključna stvar kako bi se uopšte stvorile pretpostavke da Vlasi dobiju svoja građanska prava kao i ostali građani Srbije, a ne da kao do sada budu građani drugog reda u sopstvenoj državi.


U ovoj ujdurmi vešto se koristi shvatanje naših ljudi koji su okruženi visokom korupcijom da se jednostavnom kupovinom i eventualnim podmićivanjem “preko veze” može dobiti sve pa čak i u inostranstvu, što naravno nije tako, naročito ne u Rumuniji koja vodi ozbiljnu bitku sa kriminalom pri čemu se hiljade političara i biznismena nalaze u procesu suđenja ili su već u zatvorima, dok u Srbiji od toga nema ni traga a korupcija hara. Neko je očigledno spretno procenio psihologiju naših ljudi i to vešto iskoristio.



U svetlu ovoga, moramo takođe upozoriti da su sporne organizacije i pojedinci uključeni u ovu obmanu miljenici srpske vlasti koja ih često i koristi za stvaranje prividnog haosa u vlaškoj/rumunskoj zajednici. Pripadnici bezbedonosnih službi i policije dobro znaju o čemu se radi ali očigledno ih radi nekog interesa puštaju da to rade. Stoga će biti neizvesno da se eventualni sporovi prevarenih građana i lažnih rumunskih organizacija reše zakonskim putem jer su ove organizacije često pod zaštitom državnih organa. Evidentno je da su se čak i u srpskim medijima pojavljivale inforacije koje su tendenzizno plasirane da odaju utisak kako je dobijanje rumunskog državljanstva jednostavna stvar, i kako Rumunija jedva čeka zahteve, što je daleko od istine. Kako se na ovakav način stečena finasijska sredstva svih učesnika u ovome dele ostaje da se vidi.


Još jednom žeimo da naglasimo da u ovom trenutku ne još uvek ne postoji zakon u Rumuniji koji bi omogućavao automatsko dodeljivanje državljanstva prema etničkoj pripadnosti (ali ne i prema poreklu). Ovakvi zakoni su još uvek na nivou predloga i razmatranja, međutim, nijedan još uvek nije usvojen. Etnička pripadnost ovde znači npr. izjašnjavnje na popisima kao Rumun ili Vlah, pripadnost rumunskoj crkvi upisvanje dece na časove matenjeg rumunskog jezika u školi, aktivnosti u vlaškim organizacijam ili Vlaškoj Narodnoj Stranci, i sl. Dakle neke aktivnosti pojedinca prema kome se može doneti zaključak da je on realno pripadnik Vlaške/rumunske nacionalnosti.

Naprotiv, zakon koji bi prema poreklu omogućavao dvojno državljanstvo nije predmet razmatranja i verovatno nikada neće ni biti, odnosno ako imate nekoga u familiji ko je bio Vlah ili ste vi poreklom Vlah to samo po sebi ne može biti uzeto u obzir kao bitna činjenica, jer je od značaja trenutno ponašanje(pripadnost) i osećaj etničke pripadnosti a ne šta je neko nekada bio(poreklo).


Da podsetimo, svaki pojedinac može sam podneti zahtev za rumunsko državljanstvo sa troškovima od svega nekoliko hiljada dinara, detaljnije informacije se mogu dobiti preko rumunske ambasade u Beogradu kao i konzulata u Zaječaru i Vršcu. Stoga nisu potrebne nikave posredničke organizacije. Naravno podnošenje zahteva je smisleno samo ukoliko podnosioc ima potrebne uslove.


Vaša pitanja vezano za ovu temu možete postaviti na sledeći e-mail info@zajednicavlahasrbije.com,  ili se informisati direktno kod rumunske ambasade u Beogradu kao i konzulata u Zaječaru i Vršcu.


Za pravne savete u vezi ovakvih i sličnih problema možete se obratiti kancelariji odbora za ljudska prava CHRIS u Negotinu:

http://www.chris-negotin.org

21.05.2017